STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 117
suradnja kulture s drugim sektorima razvitka
Iako teme u ovom dijelu postaju sve va nije za kulturni pa i opEi razvitak, to nisu i stan 
dardne strategijske dionice. U sada njim uvjetima one nemaju resorsko pokriEe, a mo 
guEnost ustanovljavanja me uresorskih ili novih kompetencija tek se najavljuje. Stara i
dugotrajna birokratska podjela razliEitih podruEja proizvela je strukturu ideja i navika
koja vi e korespondira sama sa sobom nego s okolinom i te ko podnosi promjene. U pri 
liEnoj  je  mjeri  blokirala  i  interdisciplinarni  razvoj  u  strukama,  premda  struke  snose  i
vlastiti dio odgovornosti zbog nezainteresiranosti za promjene.  esto se na struEnjake iz
drugih sektora u vlastitu podruEju gleda kao na uljeze ili se, kada je rijeE o kompetent 
nosti za me ugraniEne teme, struke me usobno omalova avaju. 
Osnutak Uprave za kulturni razvitak u Ministarstvu kulture razumijemo kao prvi korak
prema intersektorskim horizontima, a sliEno vidimo i otvaranje Ureda za internetizaciju
pri Vladi RH. S druge strane, postoje instituti i projekti koji okupljaju struEnjake raznih
profila na zajedniEkim istra ivaEkim zadacima. 
U nastavku su obra ene za kulturni razvitak nove intersektorske dionice: Kulturni turi 
zam, Nove komunikacijske tehnologije u kulturi, Istra ivanje i razvoj, Kulturni menad  
ment i Sociokulturni kapital.
kulturni turizam
Najzanemarenije  podruEje  turistiEkog  razvitka  Hrvatske  jest  kulturni  turizam.  Korisne
studije za izradu strategijsko marketin kih turistiEkih planova za pojedine  upanije kul 
turu tretiraju kao resursnu osnovu u smislu objekata kulture: spomenika, muzeja i kul 
turnih manifestacija (usp. DragojeviE, 1999: 81). Suvremeniji pristupi u svijetu upozo 
ravaju da kultura igra kljuEnu ulogu u razvitku turizma, da postaje razlog postojanja tu 
rizma i uvjet njegova razvoja (Landry, 1999: 29).
Kulturni turizam kvalitetniji je oblik turizma od masovnog, premda Eini malen dio ukupnog
broja turista (tek 2 4%). Kulturno zainteresirani posjetitelji tro e vi e novca u hotelima,
restoranima i opEenito vi e kupuju. Razvitak tog oblika turizma posebno je va an za mjes 
ta koja nemaju vlastiti imid . Razlog nedostatka imid a veEine mjesta u Hrvatskoj proizlazi
ponajprije iz Einjenice da prosjeEan stanovnik Hrvatske malo zna o povijesti i kulturnoj
tradiciji mjesta u kojem  ivi. Kulturni imid  je slika mjesta koja se dugo ili trajno pamti
ako to mjesto odr ava i razvija svoje razlikovno obilje je. Na primjer, Zlarin se mo e tu 
117






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska