STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 113
alnim), tako er grupa i pojedinaca, ukljuEujuEi alternativne organizacije u sferi civilnog
dru tva, koje sura uju na me unarodnim projektima ili programima u kulturi. 
Za   iroke  puteve  me unarodne  kulturne  suradnje  zainteresirane  su  i  dr ave,  zapravo
mnoge zemlje svijeta koje nastoje oEuvati i razvijati svoj kulturni identitet i pritom izb 
jeEi krajnosti: globalnu kulturnu unifikaciju ili kulturnu izolaciju. U potrazi za novim
oblicima kulturnog  ivota koji Ee odr ati kulturne razliEitosti na naEelima demokracije i
otvorenosti,  kao  i  prihvaEanjem  novih  tehnologija  informiranja  i  komuniciranja   
me unarodna suradnja u kulturi dobiva sve veEu pa i prvorazrednu va nost u kulturnom
razvitku. Pojedine zemlje ne mogu same ostvariti svoje specifiEne kulturne ciljeve i u
svijetu  tra e  partnere.  Izraz   partnerstvo   ili   multipolarno  partnerstvo   danas  se  sve
vi e rabi da bi se izrazila te nja za kulturnom suradnjom na ravnopravnoj osnovi: s onu
stranu kulturnih hijerarhija koje stvaraju tradicionalni me unarodni sustavi moEi i jed 
nostrani  ekonomski  razvitak.  UNESCO  je  kulturnu  razliEitost  i  pluralizam  proglasio
sredi njom vrijednosti za razdoblje 2001. 2010. To je izraz  elje goleme veEine zemalja
za razvijanjem kulture i kulturne suradnje koje osna uje pravo i moguEnost njihova dos 
tojanstvenog kulturnog opstanka, kao i razliEitih ljudskih potreba i interesa.
U Hrvatskoj su u 1990 ima zbog objektivnih razloga (rata) i subjektivnih (populistiEkog
nacionalizma  i  politike  samoizolacije),  bili  ojaEali  tonovi  antimodernizma,  antizapad 
nja tva i iluzorna te nja k samodovoljnosti. Premda u tradicionalnim oblicima, ipak je
prevladala opcija kulturnog otvaranja i suradnje sa svijetom. U tom razdoblju najuEesta 
liji bilateralni partneri Hrvatske bili su Italija, Francuska, Velika Britanija i Austrija, a
potom Poljska, Ma arska, Slovenija, Nizozemska i SlovaEka. Na razini  upanija i grado 
va suradnja se odvijala ponajvi e u skladu s tradicionalnim vezama u pro losti sa sus 
jedima, iskljuEujuEi jugoistoEne dijelove biv e Jugoslavije. NajEe Ei oblici suradnje bili
su izlo be, kazali na i glazbena gostovanja, te festivali i druge manifestacije.
S valom demokratizacije i politiEkog otvaranja u 2000. godini do lo je do novog otvara 
nja kulturne suradnje, pa i prema SR Jugoslaviji, dodu e na neformalnoj i nedr avnoj
razini (kazali na gostovanja, koncerti klasiEne i zabavne glazbe, knji evne veEeri). Takvo
se otvaranje jo  potpunije uklapa u geostrate ku definiciju Hrvatske kao zemlje Srednje
Europe, Mediterana i jugoistoka Europe i kao zemlje kojoj je stalo do demokracije, mira
i suradnje u regiji. Tako er se uklapa u nastojanje da se me unarodna kulturna suradnja
odvija i u nedr avnim i neformalnim oblicima. 
113






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska