STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 104
tradicijska kultura
Tradicijska (svakodnevna) kultura oznaEava naEin  ivota, navike i narodne obiEaje koji
se  usmeno  prenose  s  nara taja  na  nara taj,  a  dijelom  i  putem   kole.  Prema  Zakonu  o
za titi i oEuvanju kulturnih dobara iz 1999. (El. 2), tradicijska kultura obuhvaEa pokretne
i nepokretne stvari od umjetniEkog i znanstvenog znaEenja, arheolo ka nalazi ta, zone i
krajobraze, nematerijalne oblike stvarala tva u pro losti, dokumentaciju i bibliografsku
ba tinu, zgrade, odnosno prostore u kojima se trajno Euvaju ili izla u kulturna dobra i
dokumentacija o njima. 
U ovoj dionici rijeE je o materijalnim i nematerijalnim kulturnim dobrima proisteklima
iz dugotrajnih tradicija seoskog naEina  ivota. Prema spomenutom Zakonu (El. 6) nema 
terijalna su kulturna dobra jezik, dijalekti, govori i toponimika; folklorno stvarala tvo u
podruEju glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, obiEaja i druge tradicijske puEke vrednote
te tradicijska umijeEa i obrti. Naravno, nematerijalan oblik izvornog Eina kulturne tradi 
cije  Euva  se  u  materijalnom  obliku  putem  zapisa  ili  preno enjem  iz  izvorne  sredine  u
druge sredine. Istra ivanje, dokumentiranje i obrada tih artefakata provode se u nekoliko
znanstvenih i kulturnih ustanova i pedesetak muzejskih ustanova u Hrvatskoj, kao i u ne 
vladinim udrugama struEnjaka i drugih privr enika tradicijske ba tine.
Materijalna tradicijska kulturna dobra oznaEavaju naEin  ivota koji je izrastao u fiziono 
miju lokalnih prostora: od kultiviranja tla do ruralne arhitekture. Sve me unarodne pre 
poruke o za titi kulturnih i prirodnih vrijednosti nagla avaju da je nu no voditi dugoroE 
nu i neprestanu brigu o kulturnoj, prirodnoj i krajobraznoj ba tini. Pod time se razumije 
va procjena, za tita i Euvanje ba tine, posebno ruralnog krajolika: kontinentalnog, pri 
obalnog, odnosno otoEnog, a vlade su pozvane da svoju gospodarsku politiku usmjere na
cjelovit odr iv razvoj sela ili ruralnog prostora. 
U Hrvatskoj se tek od 1960 ih upo ljavaju prvi etnolozi u slu be za tite spomenika, a
danas ih je u tom podruEju zaposleno tek osam. 
Spomenici tradicijske ba tine u lo em su stanju, neki pred uni tenjem ili nestajanjem, a
neki su veE propali (npr. kuEa u Vinici iz 18. st., mlin na konjski pogon u Otoku kod
Vinkovaca). Gospodarski i demografski pad sela uzrokuje a ujedno ima i za posljedicu
dekultiviranje seoskog prostora. Razlog je tomu promjena naEina  ivota i pona anja ljudi
na selu, koja sobom donosi neznanje i nemar prema vrijednostima kulturnog i javnog
104






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska