STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 92
jezgri  i  dalje  isparava,  a  nastavlja  se  prepad  bogatijih  privatnih  i  javnih  korisnika  na
atraktivnu  povijesnu  arhitekturu  i  lokaciju.  U  1990 ima  nije  za ivjelo  razmi ljanje  o
nu noj prekvalifikaciji povijesnih jezgri u sklopu prostornog planiranja koje Ee temelji 
to dohvatiti nova stambena disperzija, turistiEka ekspanzija i industrijske potrebe (vi e
remontno skladi ne nego proizvodne naravi) na periferiji gradova. 
Gama  problema  "urbane  arheologije"  nije  utvr ena  veE  i  stoga  jer  u  Hrvatskoj  rijetka
povijesna jezgra biva za tiEena opEinskim zakonom (o obaveznim za titnim istra ivanji 
ma pri adaptaciji prizemlja postojeEih gra evina). OpEenito, broj dostojno prezentiranih
iskopina i upravljanih arheolo kih lokaliteta nakon dovr enih istra ivanja jo  je uvijek
zanemariv, premda su se stvari u nekoliko posljednjih godina poEele razvijati nabolje, a
to  dobro  ilustrira  vi e  lokaliteta  ( Eitarjevo,  Vara dinske  toplice,  Nezakcij,  Pharos,
braEke ranokr Eanske bazilike, uskoro Narona). Pod morem je za tiEeno nepunih 5 posto
hrvatskog  akvatorija,  a  tijekom  ljeta  je  vi e  od  milijun  zaronjavanja  pod  punom  roni 
laEkom opremom. Cjelokupni jadranski akvatorij trebao bi biti branjen (kao u GrEkoj i
drugim mediteranskim zemljama koje su tako za titile ne smo kulturnu nego i prirodnu
podvodnu ba tinu), uz propise kojima bi se odredilo da se ronjenje obavlja samo orga 
nizirano, s osposobljenim i legaliziranim centrima i klubovima.
Ipak, uEinilo se mnogo na senzibiliziranju javnosti za probleme kulturne ba tine pa je
konzervatorska slu ba dosad uspjela uz pomoE medija i kulturne javnosti osujetiti Eitav
niz spekulativnih planova koji su mogli zadrijeti u neke veoma znaEajne spomeniEke pro 
store. Uz to valja zabilje iti gotovo posvuda u Hrvatskoj i znatan rast municipalnih ambi 
cija na ure enju spomenika kao i ra anje niza dru tava i asocijacija koji se posveEuju
za titi kulturne ba tine na lokalnom, regionalnom i nacionalom planu. 
Tako er, poveEano je zanimanje inozemnih kulturnih institucija za suradnju s hrvatskim
konzervatorima, muzealcima, arhivistima. Popravljen je niz spomenika, ure eno neko 
liko restauratorskih radionica   i uspostavljena je mre a svakodnevnih kontakata. Gotovo
bi se moglo izvesti pravilo da se osobni kontakti u kulturi lako institucionaliziraju, pret 
varajuEi se u trajne odnose povjerenja i suradnje. Mo e se oEekivati crescendo inozemne
konzervatorske pomoEi i intervencija sa svim pozitivnim kao i negativnim posljedicama
koje proizlaze iz opEih ciljeva kapitala i programa fondacija (negativno je, na primjer,
njihovo zanimanje samo za prvorazredne spomeniEke cjeline). Hrvatskoj u ovom trenut 
ku  ponajvi e  nedostaju  policy makers    ljudi  s  poznavanjem  kulturnog  menad menta,
92






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska