STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 91
Novi zakon o kulturnoj ba tini posebno obra uje vlasniEke odnose i prvi se put odre uje
da svaki spomenik mora imati vlasnika. No unatoE svim povoljnim odredbama provlaEi
se  odre eno  nepovjerenje  prema  privatnim  vlasnicima  i  ulagaEkom  partnerstvu.  Osim
toga, idealizira se "spomeniEka renta", bez upori ta u iskustvima konzervatorske disci 
pline, a  teta zbog zapu tenog ili napu tenog spomenika predvi a se nadoknaditi iz pro 
raEunskih sredstava premda se njima ne mogu pokrivati ni tro kovi odr avanja spome 
nika nulte kategorije. Zakon, me utim, prvi put predvi a i verifikaciju struEnosti u kon 
zervatorsko restauratorskoj disciplini, dodjeljivanje licenci. No pitanje je Eak i u kojoj Ee
mjeri moEi pre ivjeti sada nji polo aj Eitave konzervatorske slu be unutar Ministarstva
kulture.  Sada  je  rijeE  o  hibridnom  rje enju  kojim  je  slu ba  koncipirana  zapravo  kao
dr avna uprava unutar ministarstva umjesto da bude postavljena poput arhivske slu be,
poput  muzeja,  restauratora     decentralizirana  u  terenskom  djelovanju,  centralizirana  u
registru spomenika, standardizirana u metodama djelovanja.
Inventarizacija i registracija hrvatske kulturne ba tine u praksi je vjerojatno najbolniji
test za djelotvornost, viziju i funkciju konzervatorske discipline. U registriranju i doku 
mentiranju spomenika trebali bi sudjelovati ne samo konzervatori nego i muzealci, insti 
tuti  za  povijest  umjetnosti,  arheologiju  i  etnologiju,  srodni  fakulteti  i  Eitav  prsten  va 
njskih  suradnika.  Dokumentiranje  spomenika  prestalo  bi  biti  briga  pojedinaca  (Eesto
afektivna,  ali  Eesto  i  privatizirajuEa  znanstveniEka  briga)  i  postalo  javnom  obvezom  i
svojinom. Cenzus spomenika upisanih u nacionalni registar trebao bi biti apsolutni pri 
oritet, conditio sine qua non sutra njeg hrvatskog ulaska u europske integracije; za to je
dovoljno spomenuti svu problematiku transfera, prodaje, izlaganja i restauriranja pokret 
nih  spomenika   to  Ee  temeljito  potresti  institucionalnu  brigu  o  nacionalnoj  ba tini  u
trenutku stvarnog ulaska u EU. 
Termini poput socijalnog aspekta za tite, svakodnevnog odr avanja, rehabilitacije povi 
jesne kuEe, palaEe, ljetnikovca u Hrvatskoj jedva su poznati, a gospodarenje tim dobri 
ma jo  manje. Samo unutar trogirske povijesne jezgre postoji oko 40.000 m2 i nekoliko
stotina praznih stanova izvan svake funkcije. ZapanjujuE je podatak da Hrvatska ima vi e
od  4  milijuna  stanova  (gotovo  jedan  per  capita).  Program  obnove  stanogradnje  u  Hr 
vatskoj po prihvatljivijim ekonomskim mehanizmima, upravo najavljen u Ministrastvu
gra evinarstva, trebao bi biti najprije kanaliziran unutar povijesnih jezgri, a ne za novo 
gradnje na njihovoj degradiranoj periferiji bez me a prema krajoliku. AEivot iz gradskih
91






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska