STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 67
umjetnost i kulturne industrije
UmjetniEka elita ostala je nacionalno i ideolo ki heterogenom premda su je razni re imi
poku ali, katkada priliEno uspje no, homogenizirati ili raskoliti. Odre en broj hrvatskih
umjetnika,  koji  se  nedvojbeno  osjeEa  nacionalno  osvije tenim  ali  odbacuje  re imsko
upravljanje kulturom i pripadnu populistiEku strategiju, borio se za me unarodni ugled
Hrvatske  i  u  najambivalentnijim  trenucima  1990 ih.  DarujuEi  knjige,  ili  pak  pisanim
anga manom u prilog Domovinskom ratu upozoravali su domaEu i svjetsku javnost na
prijeko potrebnu solidarnost s nevoljom suverene dr ave u ratu; s druge strane, takav je
anga man uvijek ukazivao na civilizacijski status vlastite nacionalne kulture. 
Kulturne industrije pojavile su se u Hrvatskoj poEetkom 20. stoljeEa, gotovo bez zaka  
njenja u odnosu na razvijene zemlje. Kulturne industrije su rezultat spajanja umjetnosti
i masovne proizvodnje iz Eega su se, uglavnom u najrazvijenijim zemljama, izdiferenci 
rala posebna tr i ta   od masovne kulture do elitnije publike, tj. potro aEa veEe senzibil 
nosti ali i veEe kupovne moEi. U Hrvatskoj se, poznato je, rijetko uspostavljala takva po 
 eljna podudarnost, i to samo u kratkotrajnim razdobljima visokih konjunktura u 1980 
ima, no ne i u1990 ima. 
Osim te ke ekonomske situacije, razlozi su u nas i kulturni i politiEki. UoEljiv jaz izme u
kritiEkog tj. elitistiEkog shvaEanja kulture i industrije masovne zabave naprosto nije omo 
guEio niti po eljne mostove iako bi agilnoj kulturnoj politici oni bili pravi oslonac u obli 
kovanju kroniEno nepouzdanog znaEenja  nacionalne kulture . No kulturna politika nije
bila  agilna.  Kulturne  industrije  ostale  su  nerazvijene  i  proizvodile  su  izgovarajuEi  se
tr i tem uglavnom lo  kvalitet dok su istodobno umjetnici bili nezadovoljni svojim sta 
tusom.
Tako je unaprijed osujeEena moguEnost stvaranja produktivnog lanca izme u umjetnika,
kulturne administracije, kulturnog menad menta, industrija, tr i ta te publike i potro a 
Ea. PostojeEa proizvodnja za tr i te, koje usput ne postoji u punom smislu, na primjeru
nakladni tva,  ne  odvija  se  u  normalnim  financijskim  uvjetima,  zanimanje  za  plasman
kvalitetnih djela domaEih autora je slabo, pa sukladno tome i broj prodanih primjeraka. 
U takvim se okolnostima svakako slo en lanac nakladnik tiskar Eitatelj rje ava olako i
deterministiEki: slabo obrazovano i osiroma eno stanovni tvo nezainteresirano je za kul 
turu a umjetnici su zauzvrat nezainteresirani za tr i te. To je eklatantan primjer  retorike
reakcije  (Hirschman, 1999) prema kojoj se ni ta ne mo e ili ne valja uEiniti. Takav je
stav mnoge zemlje i njihove kulture osiroma io i upropastio. Tako er, oEekivanje da Ee
67






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska