STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 64
2. Izraditi programe prekvalifikacije ili dodatne izobrazbe za nezaposlene u kulturi, pro 
grame prilago ene s jedne strane trenutaEnom stanju, tj. ponudi radnih mjesta, a s druge
stvaranju radnih mjesta za zanimanja u kulturi putem kojih Ee se poticati odr ivi razvi 
tak lokalne sredine.
3. Kulturnu statistiku zaposlenosti treba prilagoditi novoj definiciji kulture i kulturnog sektora.
4. Istra iti odnos izme u ukupnog ekonomskog rasta i rasta (ne)zaposlenosti u kulturi, te
simulacijski modelirati buduEe trendove pod pretpostavkom primjene koncepcije odr i 
vog razvitka.
5.  Sudjelovati  u  dono enju  mjera  fiskalnog  rastereEenja  plaEa  i  smanjenja  poreza  na
dohodak koje pojeftinjuju rad, te procijeniti njihov uEinak na zaposlenost u kulturi.
6. Promicati stvaranje profila kulturno umjetniEkih zanimanja kao proizvodnih; unapri 
jediti  postojeEe  profile  koji  omoguEuju  zapo ljavanje  u  kulturnim  industrijama  kao  i
drugim industrijskim i gospodarskim granama, posebno u (kulturnom) turizmu.
privatizacija
U  Zapadnoj  Europi  val  privatizacije  u  kulturi  poEeo  je  1980 ih,  najprije  u  Velikoj
Britaniji (British Telecom), u trendu napu tanja dr ave blagostanja. I uzrok i posljedica
toga trenda jest smanjenje proraEunskih sredstava dok su druge posljedice, osobito nam 
jeravane, npr. poveEavanje racionalnog poslovanja i uEinkovitosti kulturnih ustanova, jo 
uvijek nedovoljno jasne. Pa ipak, Einjenica da mnogi mogu platiti vi e cijene kulturnih
usluga i da se poreznim mehanizmima potiEu sponzorstvo, mecenatstvo i donatorstvo,
daje  tim  zemljama  znatnu  prednost  pred  istoEnoeuropskim  zemljama,  ukljuEujuEi  Hr 
vatsku. Nakraju, dr ava je i dalje neizbje no glavni financijer kulture.
U Hrvatskoj je potpuno privatizirano izdava tvo dok je u podruEju filma, videa i tele 
vizije stanje  aroliko (znaEajni udjeli i javnog i privatnog vlasni tva). Ostala podruEja,
ukljuEujuEi kulturnu ba tinu, nisu privatizirana. Iskustva privatiziranih podruEja govore
o poloviEnim rezultatima (usp. dionice Knji evnost i izdava tvo i Glazba i diskografija).
Pitanje je stoga u kojoj mjeri i u kojim podruEjima nastaviti s privatizacijom, i to ponaj 
prije iz razloga  to se sve, osobito s obzirom na mje ovite oblike vlasni tva, mo e sma 
trati privatizacijom u kulturi. U tom pogledu najprikladnijim se Eini primjer Nizozemske
gdje se svaki oblik poveEanja autonomije kulturnih ustanova i organizacija (spram up 
64






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska