STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 61
radnog vremena, o ugovorima na kraEe vrijeme ili samozapo ljavanju (Feist, 2000). Iako
fleksibilno  zapo ljavanje  obilje ava  cijelu  novu  ekonomiju  (nestajanje  stalnog  radnog
mjesta i punog radnog vremena), nova zaposlenost u kulturnom sektoru gotovo se u pot 
punosti svodi na taj obrazac zapo ljavanja. 
Tako er,  utjecaj  novih  tehnologija,  u  prvom  redu  Interneta,  djeluje  i  povoljno  i  nepo 
voljno  na  zaposlenost  u  kulturnom  sektoru.  PoveEava  se  zaposlenost  u  softverskom  i
telekomunikacijskom sektoru, dakle na kreativnijim poslovima, a smanjuje u distribuci 
ji i maloprodaji, tj. u rutinskim poslovima. 
Zapo ljavanje  u  javnom  kulturnom  sektoru  u  nekim  zemljama  blago  raste,  u  nekima
stagnira a u nekima se smanjuje. U veEini sluEajeva, me utim, tradicionalno proraEun 
sko financiranje ne donosi poveEanje zaposlenosti u kulturnom sektoru. No pretpostavl 
ja se da proraEunska i druga javna sredstva ili tro kovi nalaze druge puteve kojima se
potiEe  stvaranje  novih  poslova  i  rast  zaposlenosti.  OpEenito,  najveEi  dio  zaposlenih  u
kulturnom sektoru i dalje ovisi o javnom, tj. proraEunskom financiranju. 
Tr i no zapo ljavanje u kulturnom sektoru u europskim zemljama pokazuje veEu osjet 
ljivost za pojedince koji imaju ne samo u obrazovanju steEena znanja i vje tine nego i
ona koja su stekli u poslovanju, upravljanju i financijama; dakle, rijeE je o onim znanji 
ma i vje tinama koja nedostaju u postojeEem obrazovanju ili izobrazbi za kulturna zani 
manja. Tako er, bolji su izgledi za rast zaposlenosti u likovnoj nego u scenskoj umjet 
nosti jer je prva prilagodljivija na fleksibilno zapo ljavanje. 
Napokon,  veliki  su  rasponi  u  primanjima.  Malobrojni  uspje ni  umjetnici  ubiru  velike
prihode dok veEina zaposlenih u kulturi ima razmjerno male prihode ovisne o kratkotraj 
nim i u naEelu nesigurnim aran manima s poslodavcima. Stoga se od vlada, tj. ministar 
stava kulture, oEekuje da potiEu veEu raznovrsnost opcija unutar fleksibilnog zapo ljava 
nja koje inaEe Eini okosnicu rasta zaposlenosti u kulturnoj ekonomiji; oEekuje se tako er
da se podupiru oni oblici izobrazbe u kojima se stjeEu  ira znanja o kulturnom poduzet 
ni tvu i menad mentu te pru aju informacije o stvarnom stanju na tr i tu rada prije ne 
goli poEne izobrazba za specijalna zanimanja. 
Prva kljuEna znaEajka zaposlenosti u kulturnom sektoru proizlazi iz naEina definiranja
kulture, tj. tko se sve smatra zaposlenim ili djelatnim u kulturi. U veEini europskih ze 
malja u statistiku zaposlenosti u kulturnom sektoru uvr teni su (Casey, 1999):
61






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska