STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 58
6.  Razvijati  socijalno  kohezivne  uEinke  umjetniEkog  amaterizma,  spontano  dru enje,
osobito u doticajima izme u kulturnih/nacionalnih manjina i veEine, te me u marginal 
iziranim skupinama ili zdravstveno hendikepiranim osobama.
umjetniEko obrazovanje
U   kolskom  sustavu  veEine  zemalja  umjetniEko  obrazovanje  obavezno  je  u  osnovnoj
 koli te u prva dva ili tri razreda srednje  kole. Nakon toga je izborno (Robinson, 2000).
Razlog takvoj zastupljenosti u nastavi, kao i sve veEem zanimanju za  irenje umjetniEkog
obrazovanja me u umjetniEki neobrazovanom populacijom, prije svega mladima, le i u
spoznajama da je ono vrlo va no za sve oblike ljudskog razvitka: fiziEki, perceptivni,
intelektualni, emocionalni, moralni, estetski, kreativni, socijalni, posebno razvitak izra 
 ajnih oblika grupnog identiteta i pripadnosti. 
Tako er, umjetniEkim obrazovanjem ideje odr ivog razvitka postaju razumljivije i prih 
vatljivije. Malo se umjetnika od svoga rada obogatilo, ali su svijet obogatili neusporedi 
vo vi e od svih bogata a. Kad veEi broj ljudi shvati da u svojoj sredini mogu u ivati u
predmetima i ljudima zahvaljujuEi dobrom razumijevanju i ukusu, a ne prvenstveno zah 
valjujuEi  svojoj  kupovnoj  moEi  ili  dru tvenom  autoritetu,  bit  Ee  susreta  i  doga anja  s
mnogo vi e razloga i u razliEitijim oblicima nego danas. U takvoj sredini stvorit Ee se
uravnote eniji odnos i prohodniji putovi izme u razliEitih interesa i tako smanjiti golem
pritisak koji siroma an duh sa samo jednim interesom, a obiEno je to uspjeh pod svaku
cijenu, stvara nad ljudima i proizvodima. 
U mnogim zemljama novi se prostori i situacije stvaraju ulaskom profesionalne umjet 
nosti  u  svakodnevicu.  IzvodeEi  svoj  posao  iz  galerija,  teatara  i  koncertnih  dvorana  na
druga mjesta profesionalni umjetnici mo da dovode u pitanje svrhu umjetnosti, ali ne 
dvojbeno  na  nov  naEin  pribli avaju  umjetnost  dru tvu.  Oni   zacijelo  ne  zagovaraju  ni
`umjetnost radi umjetnosti' niti umjetnost kao terapiju ili kao dru tvenu uslugu. Umjet 
nici koji rade na drugim mjestima istinski se bave ljudskim iskustvom    to ima pozitivne
implikacije kako za umjetniEku formu tako i za pojedince i zajednice koje su ukljuEene
u njezino nastajanje  (Phillips, 1997).
Novi  naEini  popularizacije  umjetnosti  ukljuEuju  i  suradnju  umjetnika  s  nastavnicima  i
 kolama a to zahtijeva prilagodbu nastavnih programa kao i odre enu prilagodbu samih
umjetnika te zajedniEku dodatnu izobrazbu (Robinson, 2000). 
58






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska