STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 54
6. Rekonstruirati i dograditi mre u otvorenih i narodnih sveuEili ta, kulturnih centara i do 
mova kulture. Za takav zadatak trebat Ee izraditi projekte namjene ili prenamjene posto 
jeEih prostora, ukljuEujuEi izgradnju polivalentnih prostora, koji Ee zainteresirati nositelje
proraEunskih sredstava, urbaniste i druge sektore, kao i nevladine ustanove i privatne po 
duzetnike. Trebalo bi ostvariti sklad javnih i privatnih, kulturno svrhovitih i komercijalnih
interesa gdje god je to moguEe. Ukoliko nije odmah moguEe, valja strpljivo Eekati bolju
priliku i neprestano nuditi projekte koji uskla uju razliEite interese u istom prostoru   ili u
krajnjem sluEaju prostor koji je imao kulturnu namjenu prepustiti drugoj javnoj namjeni:
zdravstvu, znanosti, turizmu, nevladinim uredima ili poslovnim uredima u sklopu organi 
zacije koja znaEajno doprinosi razvitku lokalne zajednice (npr. zapo ljavanjem).
7. Me uresorski sura ivati u poticanju i osna ivanju kulturnog turizma u obalnom i kon 
tinentalnom podruEju radi stvaranja dodatnih  ansi, posebno prihodovnih, za jaEanje kul 
turnih aktivnosti u manje razvijenim podruEjima i mjestima.
8. Izraditi kulturne indikatore radi istra ivanja i praEenja kulturnog stanja i promjena u
procesu decentralizacije, tj. stupnja uravnote enosti kulturnog  ivota i razvitka na razli 
Eitim teritorijalnim razinama, odnosno svim teritorijalnim jedinicima. U tu svrhu valja
uspostaviti okomicu struEnog znanja i informacija koje pru aju podr ku odluEivanju u
kulturi. Tu bi zadaEu obavljale analitiEke informacijsko dokumentacijske slu be u opEi 
nama, gradovima i  upanijama, a na nacionalnoj bi razini Zavod za kulturu objedinjavao
takva znanja i informacije, koordinirao i planirao rad slu bi i vodio vlastita primijenje 
na istra ivanja o trendovima kulturnog razvitka u Hrvatskoj i usporednim trendovima u
inozemstvu (v. dionicu Istra ivanje i razvoj). 
participacija u kulturnom  ivotu
Kulturna statistika na nacionalnoj razini ne ukljuEuje sve podatke o raznim oblicima par 
ticipacije u kulturi, kao ni posebna istra ivanja o naEinu provo enja slobodnog vremena
stanovni tva. Od raspolo ive statistiEke gra e donosimo podatke o kulturnom amateriz 
mu u Hrvatskoj za razdoblje od sredine 1980 ih do kraja 1990 ih.
Iz tih se tablica dade i Eitati tendencija ustrajnosti i odr avanja kulturnog amaterizma.
Kulturni  amaterizam  u  Hrvatskoj  ima  dugu  i  bogatu  tradiciju. To  je  najprirodniji  pro 
du etak kulture cilja izvan elitne kulture i tradicijske narodne kulture te najdjelotvorniji
oblik njihove popularizacije. 
54






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska