STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 47
njenom teritorijalnom ustroju Hrvatske, koji prete ito Eine opEine nemoEne da zadovo 
lje najosnovnije potrebe stanovni tva, nije moguEe razvijati kulturnu infrastrukturu. Tako
zakonska moguEnost osnivanja raznih institucija u kulturi na razini opEine ostaje mrtvo
slovo na papiru, dok je oEekivano udru ivanje susjednih opEina u aktivnostima na stva 
ranju kulturne infrastrukture u praksi gotovo potpuno izostalo, a to se opravdava gospo 
darskim problemima kao i nepovezano Eu gospodarskog razvitka s kulturom. Razvitak
kulturne infrastrukture, me utim, ne smije biti ovisan o upravnim strukturama i prora 
Eunskim  moguEnostima  nego  mora  biti  ukomponiran  u  program  razvoja  cjelokupnog
gospodarstva. To znaEi da treba zagovarati promjenu temeljnih shvaEanja o ulaganju u
kulturu me u svim razvojno zainteresiranim subjektima. 
3. Sustavno poticanje kulturnog  ivota i stvarala tva. U dosada njoj zakonodavnoj prak 
si  utvr eno  je  da  su  za  kulturni   ivot  i  stvarala tvo  najpoticajnije  odredbe  kojima  se
propisuju porezne, carinske i druge olak ice za djelatnosti i aktivnosti u kulturi, kao i
povlastice koje u ivaju samostalni umjetnici. Od osobita su praktiEnog znaEaja odredbe
Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetniEkog stvarala  
tva kojima se omoguEuje osnivanje umjetniEkih organizacija pa su one sve brojnije i sve
prisutnije u svakodnevnom kulturnom  ivotu i stvarala tvu. Osobito ohrabruje djelovan 
je umjetniEkih organizacija koje najveEim dijelom ne ovisi o proraEunskim sredstvima.
To govori da propisi u kulturi posti u svoju svrhu ako su proizvod promi ljanja, poti 
canja i neprestanog praEenja promjena u kulturnom  ivotu i stvarala tvu, tj. ukoliko se
sami mijenjaju i pobolj avaju u skladu s praktiEnim potrebama sudionika u kulturi. 
financiranje
Sredstva za financiranje kulture veEinom su proraEunska. U tome je, prema procjena 
ma za 1999. godinu, udio Ministarstva kulture oko 30%, gradova 30%, Grada Zagreba
24%,   upanije  5%  i  opEine  3%  (Ministarstvo  kulture,  prosinac  2000:  2).  No  udio  je
drugih  izvora  financiranja  kulture  minimalan,  ukljuEujuEi  druge  dr avne  resore.  (U
Francuskoj, na primjer, ostala ministarstva sudjeluju u financiranju kulture s 28% ukup 
nih sredstava.)
Vlastiti prihodi kulture, koji se najvi e stvaraju u kulturnim industrijama i ne to manje
u ostaloj umjetniEkoj proizvodnji, mali su i nedostatni za samoodr avanje kulturnih dje 
latnosti. To se odnosi i na sredstva ostvarena od sponzorstva i donacija. Takvo stanje nije
47






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska