STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 42
merkantilizma i etatizma, iako danas pod pritiskom globalizacije raste i unutarnji priti 
sak ka rastakanju kulturne politike. Prema toj bi logici kulturna politika trebala za tititi
samo najvrednija kulturna dobra, a ostala prepustiti tr i noj sudbini. Ako se drugo ne bi
mijenjalo,  profesionalne  elite  u  kulturi  preuzele  bi  odgovornost  za  transmisiju  takva
obrasca:  likvidirati  velfarizam  (pod  izgovorom  decentralizacije  i  privatizacije),  a  pre 
ostala proraEunska sredstva za tititi kriterijima ekskluzivnosti i elitizma u kulturi. Takva
politika vodila bi stanju nalik na prednacionalno ili protonacionalno razdoblje s dvije ili
tri me usobno udaljene kulture: domaEom aristokratskom, globaliziranom masovnom i
lokalnom puEkom (jezik i obiEaji proletariziranih donjih slojeva). U valu narednih prom 
jena vjerojatno bi bila zbrisana i hrvatska visoka kultura. Ona ne bi mogla, kao u 20. sto 
ljeEu, stvoriti dr avu koja  titi ustanove visoke kulture, od spomeniEke ba tine do sve 
uEili ta, jer bi ostaci proraEuna nacionalne dr ave potonuli u poreznom  ledenom dobu 
globaliziranog  gospodarstva.  U  novoj  se  politici  od  profesionalnih  elita  oEekuju  bolji
scenariji razvitka. 
Prve najave iz Ministarstva kulture RH u smislu  ukljuEujuEe (i i) politike  podrazumi 
jevale su toleranciju svjetonazorskih razlika i suprotstavljanje politiEkom sekta enju u
poslovima kulture. Novi programi financiranja djelatnosti u kulturi trebat Ee se, me u 
tim, temeljiti ne samo na  politeizmu vrijednosti  nego i na razliEitim mehanizmima po 
ticanja kulturnog razvitka, ukljuEujuEi bolne  rezove  u financiranju. Smije li se, ili u
kojoj mjeri, i s kakvim kriterijima, sve  to se do sada financiralo iz dr avnog proraEuna
i dalje na isti naEin osiguravati?  to sve valja dalje i s kakvim moguEim dr avnim jam 
stvima  prepustiti  drugim  izvorima  financiranja?  Kakvu  opEu  a  kakvu  radnu,  mo da  i
privremenu, definiciju kulture upotrebljavati? 
U  dokumentu  Ministarstva  kulture  pod  naslovom   Program  rada  2000. 2004.  godine 
(www.min kulture.hr) na prvome se mjestu govori o  kulturi kao razvojnoj snazi dru  
tva , zatim o demokratizaciji kulture uz po tivanje kulturnog pluralizma, veEoj inicija 
tivi mladih u kulturi, jaEanju kulturnog menad menta, novim vezama izme u kulture i
gospodarstva te preobrazbi Ministarstva u koordinatora u  kulturnom suodluEivanju  (u
kontekstu novog sredi ta odluEivanja, vijeEima za kulturu). Zamisao o kulturi kao  raz 
vojnoj snazi dru tva  Eini se najpoticajnijom jer otvara moguEnost pro irenja znaEenja
kulture izvan standardnih okvira. To ponajprije znaEi da struEnjaci u kulturi vi e ne bi
smjeli  kulturu  braniti  retorikom  nacionalnog  interesa  ili  jezikom  koji  razumiju  jedino
42






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska