STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 30
mira na fleksibilniji naEin i postavlja na  iru osnovu od klasiEnog nacionalizma: zahva 
ljujuEi dinamiEnom tr i tu rada u proteklim desetljeEima zapadne zemlje imaju mnogo
useljenika i novih manjina, koji se integriraju kao multikulturni dio nacije. Medijski spek 
takli za vlastitu i me unarodnu publiku, od festivala do sportskih olimpijada, dizajniraju
se prema naEelu politiEke korektnosti. Pokazati politiEku korektnost na reprezentativnim
mjestima i situacijama, prikazujuEi pripadnike razliEitih etniEkih skupina i rasa, kao i oba 
ju spolova, kao ravnopravne sudionike na istom poslu, postaje imperativom kulturne poli 
tike. Tako se nacionalna kohezija demonstrira na multikulturnim osnovama.
Nakon kulturne politike  in enjerske dr ave  (koja je u biv oj Jugoslaviji, odnosno Hr 
vatskoj, imala vi e etapa i fleksibilnije oblike) istoEnoeuropske su dr ave pre le u etapu
nacionalizma, poku avajuEi manje uspje no od zapadnih zemalja ugraditi elemente kul 
turnog pluralizma kao i spomenute administrativne elemente zapadnih kulturnih politika.
U pravnim dokumentima Europske unije spominju se samo dva podruEja relevantna za
kulturu:  audiovizualno  i  podruEje  za tite  autorskih  prava  (Vlada  Republike  Hrvatske,
1999). BuduEi da Ee o tim aspektima sa stajali ta interesa Hrvatske biti vi e rijeEi u dio 
nici o legislativi, ovdje Eemo iznijeti jedno opEenito zapa anje. Pitanja kulturnog razvit 
ka, osim spomenutih, Europska unija prepu ta pojedinim zemljama. To upuEuje na dvije
Einjenice. Prvo, kulturni razvitak ne obuhvaEa resurse za koje bi bili osobito zainteresi 
rani sredi nji sektori politiEke moEi i gospodarskog razvitka   ili se barem tako Eini. Za 
pravo, neizravan utjecaj na kulturni razvitak pojedinih zemalja omoguEen je kontrolom
pravnih mehanizama koji reguliraju audiovizualno podruEje i intelektualno vlasni tvo.
Drugo,  slabije  razvijene  zemlje  izgubile  su  ili  upravo  gube  suverenitet  nad  veEinom
kljuEnih  dobara  podlo nih  otvorenoj  tr i noj  utakmici,  odnosno  propisima  WTO a.
Iznimka su kulturna dobra pod dr avnom za titom i me u njima Ee dio vjerojatno takvi 
ma i ostati. Kakva je sudbina ostalih kulturnih dobara i na koji naEin Ee dr ave definirati
svoj neotu iv interes u kulturi, a  to Ee sve i s kakvim obja njenjem prepustiti drugoj
sudbini? S kakvim pojmom kulture Ee u tom smislu baratati? 
Manje razvijene zemlje bile su u pro losti periferna i samo kulturno distingvirana podru 
Eja u sklopu drugih dr ava. Iz nacionalnih kulturnih pokreta rodile su se politiEke stranke
i drugi elementi buduEih dr ava. Dr ave su potom postale formalno ravnopravne s ostal 
im dr avama. S istog stajali ta, uspore ujuEi danas svoja kulturna dobra manje razvijene
30






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska