STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 27
Valja  tako er  istaknuti  da  u  kulturi sredstvu,  kao  i  ostaloj  proizvodnji  za  tr i te,  ima
sudionika, premda jo  uvijek rijetkih, kojima su vrijednosti kulture cilja u prvom planu,
koji dio zarade ula u u kulturne ustanove ili sveuEili ta   kao mecene, donatori, sponzori,
partneri, itd. Njihov broj valja  to je moguEe vi e poveEavati   zagovaranjem i promica 
njem kulturnih vrijednosti i razvitka na obostranu korist, u korist kulture cilja i u korist
poduzetniEkog kapitala.
Iz tih razloga oba naEina postojanja kulture razumijemo kao nedovr ene projekte, a kul 
turu kao skup vrijednosti koji se u ukupnom razvojnom procesu neprestano redefinira.
Hrvatskoj   nakon  to je izborena sloboda izra avanja, preduvjet stvarala tva   predstoji
izgradnja  ostalih  uvjeta  kulturnog  stvarala tva:  pravnih,  financijskih,  upravnih,  obra 
zovnih, vlasniEkih, itd. Oni bi trebali me usobno pribli iti oba naEina postojanja kulture.
Na tom putu, osobito na poEetku, moglo bi biti vi e proma aja negoli pogodataka, vi e
obostrana nezadovoljstva nego zadovoljstva, ali drugog puta, Eini se, nema. Mo da zvuEi
kao la na utjeha, ali nijedna zemlja nije prona la konaEan omjer izme u kulturne samo 
svrhovitosti i kulturne instrumentalnosti. U SAD u, zemlji koja je kulturu gotovo u cije 
losti prepustila tr i tu, mnogi su umjetnici i povjesniEari umjetnosti nezadovoljni polo a 
jem umjetnosti u  kolama, medijima, a ponajvi e proizvodima kulturnih industrija (Bue 
hler, Trapp, Radich, 1999). U Hrvatskoj je raspolo enje donekle sliEno, premda je kon 
tekst  obrnut.  Sudionici  u  kulturi  svjesni  su  Einjenice  da  ni  ekskluzivno  za tiEena  od
strane dr ave ni tr i tu prepu tena kultura (proizvodnja literarnih knjiga i dalje ne mo e
opstati bez potpore Ministarstva kulture) nije primjeren put kulture.
Tim smo razja njenjima htjeli upozoriti na va nost koju jednom odabran pojam kulture
ima za kulturni razvitak. U tom smo smislu naglasili kako su unutarnja i vanjska znaEe 
nja kulture nedovr ena i kako kultura nije tek utvrda nacionalne pro losti nego mo e po 
stati i okvir orijentacije i djelovanja u buduEnosti. Na takvoj razini razmatranja strategij 
ski cilj mo emo odrediti kao pro irivanje mjesta susreta izme u kulture cilja i kulture 
sredstva. Uostalom, kulturni sektor u gotovo svim zemljama te i takvu ukr tanju. Sre 
di nja je preokupacija  uspostaviti balans  i gdje je god moguEe naEi  hibridna rje enja 
izme u  dr avnog  i  privatnog  sektora,  elitnog  i  masovnog,  matiEnog  i  alternativnog,
umjetnosti i industrije itd. (Mundy, 2000; Boorsma, Hemel, Wielen, 1998). Ali, opEa for 
27






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska