STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 24
Takva kultura ima razvojnu logiku koja se izra ava u umjetniEkim stilovima, pravcima u
povijesti  filozofije  i  znanosti,  stilskim  obrascima  narodne  umjetnosti,  subkulturnim
stilovima mladih itd. Sudionici kulture cilja tra e od dr ave podr ku i razumijevanje za
ono  to rade, premda su njihove ideje i djelovanje veEini Eesto nezanimljivi ili neprih 
vatljivi. Njihove vrijednosti ne mogu se prevesti, barem ne jednostavno i bez rizika vul 
gariziranja, na jezik kojem kulturne vrijednosti ni ta ne znaEe. Ali se zato od dr ave tra i
da utvrdi pouzdane kriterije koji razluEuju ono  to nema cijenu i tvori dio nacionalnog
ili lokalnog identiteta i presti a i ono  to takvu kvalitetu ne posjeduje,  to pripada svije 
tu kulture sredstva i dijeli njegovu komercijalnu ili politiEku sudbinu.
U  Eemu  su  prednosti  i  nedostaci  jednog  i  drugog  naEina  postojanja  kulture?  Kultura 
sredstvo probitaEan je naEin uklapanja kulture u druge sektore, ali nosi rizik izjednaEa 
vanja upotrebne i razmjenske vrijednosti, istine i propagandne poruke (McQuail, 1997).
Taj rizik osobito je opasan za kulture naroda manje razvijenih zemalja. 
Kultura cilj Euva izvorne vrijednosti umjetnosti i kulturne tradicije, ali te i samozatva 
ranju, Eesto i autoritarnosti i klanskim podjelama,  to je jo  vi e udaljava od drugih. Oso 
bito u uvjetima niske umjetniEke i opEenito kulturne obrazovanosti stanovni tva, ona ovi 
si iskljuEivo o dr avnom nadzoru i za titi. To samo po sebi   uz dva me uzavisna uvjeta
  ne bi bio problem. 
Prvo, dr avna sredstva za kulturu trebala bi neprestano rasti. Drugo, broj kandidata za ta
sredstva ne bi se smio poveEavati. Naravno, takva su oEekivanja danas nerealna. Me u 
tim, pretvaranje kulture cilja u kulturu sredstvo, guranje na otvoreno tr i te u uvjetima
kada ono pokazuje slab interes za proizvode proiza le iz kulture cilja, a to je Eesto u biv 
 im istoEnoeuropskim zemljama, dovodi ili do prenamjene kulturnih prostora i aktivnos 
ti ili do njihova zatvaranja (Rasky, 1998). 
NajveEi poku aj ekspanzije kulture cilja odvijao se u Francuskoj u doba ministra kulture
Andrea Malrauxa, i to velikim dr avnim ulaganjima u kulturne ustanove i kulturno obra 
zovanje: od besplatnih ulaznica za muzeje do popularizacije umjetnosti putem medija.
Politika se odvijala u znaku parole  demokratizacije kulture , polazeEi od shvaEanja da
popularizacija visoke kulture znaEi civiliziranje dru tva, u prvom redu njegovih donjih
slojeva. Takva je praksa tom razdoblju poslije priskrbila epitete  kulturne religije ,  kul 
turnog paternalizma ,  dresure dru tva  (usp. Fumaroli, 1991; Benhamou, 1996). Uslije 
24






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska