STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 23
EujuEi  Hrvatsku.  Instrumentalna  kultura  u  tim  zemljama  poEiva  na  starim  politiEkim
temeljima:  smatra  sebe  autorom  nacionalne  dr ave  i  od  nje  tra i  trajnu  za titu. Takvo
shvaEanje te ko se mo e preobraziti u naEin kulturnog djelovanja koji bi komercijalnoj
kulturnoj ma ineriji velikih korporacija i razvijenih zemalja bio konkurentan barem na
domaEem terenu. Dr ava je praktiEki jedini za titnik kulturne ba tine i promicatelj nove
kulturne  proizvodnje.  Kulturna  elita  strepi  za  daljnju  sudbinu  proizvodnje  djela  na
nacionalnom jeziku u uvjetima globalnog tr i ta i njegovog saobraEajnog (engleskog) je 
zika. Elita je raskoljena na dvije frakcije,  nacionalistiEko folkloristiEku  i  modernis 
tiEko kozmopolitsku . No nijedna od njih iz takve polarizacije ne mo e izvuEi prednost
(Rasky, 1998). Takvom pozicioniranju vi e odgovara shvaEanje umjetnosti i kulture kao
nezavisnih vrijednosti. I doista, bitne se vrijednosti kulturne ba tine kao ni nacionalni
ponos i identitet ne mogu razmijeniti ili izraziti na cjenovnom jeziku. Ali te vrijednosti
ne pru aju utoEi te za bijeg iz konkurentskog i monetariziranog svijeta. 
ShvaEanje o zasebnosti i nesvodivosti kulturnih vrijednosti jedan je od izraza kulture 
cilja, a to upuEuje na njezine prednosti i nedostatke. Za razliku od kulture sredstva, tu su
izvankulturni ciljevi manje va ni ili neva ni. Sredi nja je te nja prema  bezinteresnom
svi anju , u itku u umjetniEkom djelu, larpurlartizmu ili Eistom znanju. U puEkoj kul 
turi tome odgovaraju hobiji, najEe Ee u obliku kulturnog amaterizma, provo enje slobod 
nog vremena u nekom tradicijski stiliziranom obliku, npr. karnevalima i vjerskim svet 
kovinama. Tu  su  i  va na  pravila  susjedstva  i  kumstva,  zahvaljujuEi  kojima  su  se  sto 
ljeEima odr avale veze s pripadnicima drugih etniEkih zajednica ili kultura, a koje su bile
prekinute ili prorije ene tamo gdje se kultura politiEki instrumentalizirala na osnovama
nacionalizma.
U kulturi cilju preorijentacija na druge ciljeve smatra se nedostojnom poziva u kulturi.
Na  homo economicusa  i  homo politicusa  gleda se kao na uljeze, Eak i kada slu beno
predstavljaju  kulturu.  Ilustrira  to  zapa anje  suvremenog  istra ivaEa  kulture  iz  Litve:
 / /to je veEi broj umjetnika i kulturnih radnika koji su u li u strukture moEi, vi e se
nedaEa  i  problema  pojavljuje  u  njihovim  podruEjima  umjetnosti  i  kulture   (Oskinis,
1997: 87). Kultura cilj je manjinska kultura: od organizacija nacionalnih manjina, Eiji je
najveEi zahtjev kulturna autonomija, preko dijelova akademskih zajednica nezainteresi 
ranih za poslovnu ili politiEku karijeru, do psihodeliEkih subkultura mladih Eiji sudioni 
ci najEe Ee tra e samo to da ih ostave na miru.
23






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska