STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 20
jskog dizajna u civilnom i vojnom sektoru (Noblet, /1988/ 1999). No umjetniEke vizije
stvarnosti i predmetno oblikovanje mnogo su raznovrsniji i veEim dijelom neuklopivi u
Eisto  instrumentalne  zahtjeve,  ekonomske  ili  politiEke. Tako er  ni  veEi  dio  dru tveno 
humanistiEkih znanosti nije slijedio strojnu matricu podjele znanja i rada (Gibbons et al.,
1997). 
Pa ipak, polivalentne vrijednosti kulture nisu usmjeravale razvitak glavnih sektora rasta
i  moEi  ka  uravnote enosti  i  smirivanju  borbe  oko  resursa.  Institucionalizirana  kultura
Evrsto je vezana za razvitak sustava vojnopolitiEke i ekonomske moEi, najprije u slu bi
klasiEne imperijalistiEke politike (Machtpolitik, Machtstaat, L'etat du pouvoir). Od kul 
turne elite tada se oEekuje da  iri upotrebu jezika i, ukljuEujuEi povijesne mitove i svjeto 
nazore, ugled tih zemalja u drugim zemljama. Izraz  visoka kultura  bio je u Europi du 
go rezerviran za francusku, njemaEku i englesku kulturu, dok se veEina ostalih (pred)na 
cionalnih kultura izjednaEavala s  puEkom kulturom  (Gellner, /1983/1998). I hrvatski
je dugo bio jezik puka a ne lokalnih elita.
Danas se me unarodni kulturni utjecaj  iri gospodarskim putem, ekspanzijom kulturnih
industrija. One populariziraju prete no masovnu kulturu, prije svega ameriEku. Podaci o
globalnoj  telekomunikacijskoj  infrastrukturi  i  korporacijama,  upotrebi  jezika  i  smjeru
prevo enja  knjiga,  radijskoj,  glazbenoj  i  filmskoj  industriji,  televizijskoj  produkciji   
pokazuju da samo nekoliko zemalja donekle dr i korak sa SAD om u osvajanju novog
oblika  kulturne  moEi. Vlasni tvo  unutar  privatnih  multinacionalnih  korporacija  uglav 
nom je u rukama ameriEkih, britanskih, njemaEkih, francuskih, nizozemskih, australskih
i  japanskih  korporacija.  Kulturne  elite  tih  zemalja  iskoristile  su  nove  tehnologije  i
ukljuEile se u izradu sadr aja za poslovne informacijske sustave i komercijaliziranu po 
pularnu kulturu (Held et al., 1999). 
Elitna i popularna kultura manjih naroda i manje razvijenih dru tava time je dvostruko
pogo ena. Umjetnici, osobito znanstvenici, te ko mogu steEi visok ugled u svojoj sredi 
ni ako ga nisu prethodno potvrdili vani, u visokim kulturama i informacijskim tr i tima
razvijenih sredina. DomaEe referencije nisu presti ne, to vi e  to uloga visoke kulture u
tim sredinama nakon stjecanja nacionalne nezavisnosti ostaje nejasna, dok je veza s kul 
turnim tr i tem nerazvijena i nepouzdana, a me u kulturnom elitom Eesto i nepo eljna.
Posljedica  je  zatvorenost  u  institucije  pod  za titom  dr ave,  nesigurnost  i  nedostatak
samopouzdanja u dodirima s kulturama razvijenih zemalja, kao i s poslovnim svijetom;
20






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska