STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 19
kultura: sredstvo i cilj
Razlog  to pristup zapoEinjemo pojmom kulture jest i teorijski i banalan. Teorijski razlog
proizlazi iz potrebe za orijentacijom u moru znaEenja kulture kako bi izlaganje bilo  to
konzistentnije. Banalan razlog tiEe se shvaEanja mnogih ljudi, ukljuEujuEi i nemali broj
struEnjaka iz drugih podruEja. Radi se o staroj predrasudi da  narod ima vlast kakvu za 
slu uje , da je dru tvo razvojno neuspje no jer su ljudi skloni korupciji, neradu i preEa 
cima do cilja. Kao svaka predrasuda, i ta odra ava dio stvarnosti a ostalo pre uEuje. U
kulturi i dru tvu, odnosno narodu, ima nevaljalog kao i valjalog. ShvaEamo li kulturu sa 
mo na temelju lo ih primjera, unaprijed smo joj oduzeli  ansu. Takvom  pekulacijom ra 
do se slu e upravo vlasti i saveznici korumpiranih re ima u interesu perpetuiranja pos 
tojeEeg stanja. Kultura je, kao i svaka druga zbilja, nejedinstvena i proturjeEna, a njezi 
no je shvaEanje u biti projektivno. Pojam prije govori o tome kako bi ne to trebalo izgle 
dati, kako to zami ljamo, nego  to zrcali trajno stanje stvari. Hrvatskoj bi ponajmanje
odgovaralo shvaEanje kulture kao nepromjenjivog uzroka lo eg postojeEeg stanja. Zato
pojmu kulture valja vratiti dostojanstvo i dinamiEan sadr aj.
Pojam kultura znaEi: (1) opEi proces civilizacije u smislu samouzdizanja i obrazovanja;
(2) vjerovanje, praksu i naEin  ivota koji razlikuje neku etniEku skupinu ili neko dru tvo
od drugih, kao i dru tvene slojeve, podskupine mladih, profesije itd. i (3) djela i praksu
intelektualne, osobito umjetniEke aktivnosti (Williams, 1983). 
Kulturni sektor u nadle nosti dr avnih ministarstava kulture pokriva treEi red znaEenja,
a ostala vi e ili manje sluEajno, ovisno o razdiobi s ostalim resorima (Vestheim, 1995).
To je rezultat dosada njeg razvitka i diferencijacije znanja, rada i ustanova. Ministarstvo
kulture nije, naravno, ni bilo niti je sada  antropolo ko ministarstvo , ne bavi se kultu 
rom u znaEenju  svega  to je Eovjek stvorio . No strategija kulturnog razvitka trebala bi
razabrati neki smisao izme u onoga  to se stvara u su enom sektoru kulture i svega  to
se stvara izvan toga. Ima li kulturni razvitak jo  ikakve veze s ostalim razvitkom, osim
zajedniEke dr avne blagajne i nekog mutnog osjeEaja pripadnosti istoj zajednici? Je li
obrazovanje za umjetnost od ikakve koristi za razvitak drugih vrsta obrazovanja i znanja,
ukljuEujuEi znanstveno? 
Industrijski razvitak u protekla dva stoljeEa, nakon razdoblja romantizma u Europi, naj 
veEi je dio ostale visoke kulture, tj. znanosti i visokog obrazovanja, odvukao na drugu
stranu  podjele  rada  i  znanja,  Eiji  je  uzor  velika  ma inerija  (Mumford,  /1934/  1986).  I
umjetnost je takvom uzoru dala svoj obol   od funkcionalistiEke arhitekture do industri 
19






footer





Naši web hosting partneri: Jsp Web Hosting Java Web Hosting Struts Web Hosting  Comcast Web Hosting

Best  Web Templates Quality Web Templates FrontPage Web Templates

J2EE Web Hosting Cheap Hosting Cheapest Web Hosting Jsp Web Hosting Tomcat Web Hosting

Bellsouth Web Hosting Paypal Web Hosting Java Web Hosting

Copyright 2006, Gamahosting.net. Sva prava zadrzana.

web hosting hrvatska